Pod nazivom lavanda krije se cijeli rod lavandi (lat.Lavandula) kojem pripada četrdesetak različitih vrsta, brojnih križanih i uzgojenih vrsta. Svaka vrsta ima specifično djelovanje, a neke među njima su i toksične.
Najčešće vrste lavandi čija eterična ulja nalazimo na tržištu su:
• prava lavanda (Lavandula officinalis, sinonimi: L. vera, L. angustifolia)
• širokolisna lavanda (Lavandula spica, sinonim: L. latifolia)
• španjolska lavanda (Lavandula stoechas, Čita se “stehas”)
• lavandini (Lavandula x hybrida)
Stanište prave lavande je u južnoj Francuskoj, u brdima Provanse, do 1500 m nadmorske visine. U prirodnom staništu prava lavanda nikada ne raste uz more. Bliže moru raste širokolisna lavanda.
U našim je krajevima poznata “hvarska lavanda”. No, to nije prava lavanda, već lavandin, križanac prave lavande i širokolisne lavande. U Istri je također riječ o lavandinu.
Razlog tomu je što prava lavanda sadrži relativno male količine eteričnog ulja, zbog čega je njeno ulje relativno skupo. Lavandini daju veće količine eteričnog ulja i stoga su isplativiji za proizvodnju. Važno je znati da eterično ulje lavandina po mirisu daleko zaostaje u kvaliteti, a ima i posve drugačije djelovanje od eteričnog ulja prave lavande.
Eterično ulje prave lavande
Ovo ulje ima slatkast, medno-cvjetni miris. Blagog je djelovanja, ne iritira kožu i djeluje izrazito smirujuće. Djelotvorno je kod nesanice i nervoza, opušta napete mišiće.
Na bočici mora pisati latinski naziv Lavandula officinalis (Lavandula angustifolia ili Lavandula vera). No, niti latinski naziv na boočici ne garantira da je riječ o ulju prave lavande. Proizvođač bi trebao posjedovati i certifikat o provedenim kemijskim analizama kojima se potvrđuje autentičnost ulja. Prodavač ili ljekarnik dužni su vam dati certifikat na uvid. Na certifikatu mora biti napisan kemijski sastav i mora sadržavati naziv laboratorija koji je izdao certifikat.
Kemijski sastav najbolji je pokazatelj radi li se o patvorenom ulju. Kod lavande važna su dva spoja dva spoja: kamfor (mora ga biti manje od 1,2%) i 1,8-cineol (mora ga biti manje od 2,5%). Ulja koja sadrže veće količine navedenih spojeva nisu dobra.
Eterično ulje širokolisne lavande
Eterično ulje širokolisne lavande (L. spica, L. latifolia) ima blago bockavi miris, osvježavajuću notu i sladak miris. Ovo eterično ulje najblagotvornijeg je djelovanja na kožu. Izvrsno regenerira kožu, masnu, suhu i oštećenu. Širokolisna lavanda vrlo je djelotvorna kod opekotina, za njegu kože nakon sunčanja, posebno ako je koža blago crvena.
Eterično ulje španjolske lavande
Španjolska lavanda (L. stoechas) toksičnija je od drugih vrsta lavande i upotrebu ovog ulja valja prepustiti stručnim osobama (fitoterapeutima).
Lavandini
Na tržištu su najčešće prisutni abrial, super, Grosso i hvarski lavandin (budrovka). Niže su cijene od prave lavande. Pogrešno je mišljenje da su slabijeg djelovanja jer oni naprosto imaju drugačije djelovanje.
Lavandin abrial ima najjači antibakterijski i protugljivični učinak od svih vrsta lavandi. Lavandin super i lavandin Grosso mogu se koristiti u kozmetici za opću njegu kože, a imaju i smirujuće djelovanje poput prave lavande, ali nešto slabije, pa se koriste u masaži i u kupkama.
Lavandin s otoka Hvara dobar je analgetik, no, prije upotrebe preporuča se se konzultirati stručnu osobu.
Izvor: www.prakticanzivot.com