Ljudi imaju potrebu za socijalizacijom. No, bez iznimke odnosi su vrlo kompleksa stvar i to zna svaka društveno kompetentna osoba. Bilo da se radi o intimnom, prijateljskom ili nekom drugom obliku odnosa, kvaliteta istih ovisi o vještinama koje posjedujemo. Neki te vještine posjeduju od rođenja, dok ih neki drugi tek trebaju naučiti. Neke od tih vještina su jednostavnost stupanja i izlaženja iz konverzacije, „čitanje“ drugih ljudi, nalaženje zajedničkog područja s drugima, izbjegavanje negativnosti te mirno rješavanje konflikta.

Da bi se odnosi mogli razvijati i dobivati na kvaliteti, poželjno je odvojiti vremena za njih. Bez investiranja vremena u određeni odnos nemoguće je očekivati da će isti mijenjati i rasti. Stoga stvaranje vremena za druženje s drugima, bilo da nas posjećuju doma ili da zajedno s njima sudjelujemo u nekoj aktivnosti, iznimno je bitna stvar. Međutim, mnogi se ne znaju ponašati i postaviti u socijalnom kontekstu, pa ga zbog toga ili izbjegavaju ili odbijaju uopće u njega stupiti. No, što mislite kako se jedna društvena osoba postavlja u socijalnom kontekstu?

Prije svega ona uspostavlja kontakt očima s drugim ljudima, puno se smije te se ne boji ponuditi svoje mišljenje. Osmijeh je nešto što na ljude ostavlja dojam ljubaznosti, otvorenosti i pristupačnosti pa ga zbog toga puno koristi. U grubim crtama, to je zapravo cijela filozofija. Isto tako, društvena osoba je dinamična u nastupu i ona, ako ju nešto zanima, pita druge u svezi toga umjesto da čeka odgovor. Ona je uvijek puna inicijative i ako zna što želi uvijek će učiniti prvi korak prema tome.

Primjerice ako se u blizini nalazi osoba koja joj može pomoći oko karijere, ona neće čekati da ju netko upozna s tom osobom već će to učiniti sama. Zbog takvog stava ona ostavlja dojam snažne i samopouzdane osobe, a nagrada za to joj je da dobiva upravo ono što želi. A kako izgleda vaš nastup u društvenom okruženju? S kolikom lakoćom stupate u socijalne kontakte?Sada ćemo ponuditi nekoliko savjeta kako pristup u društvenom okruženju učiniti ugodnijim.

Prije svega, ono što stvara najviše napetosti je pitanje – što reći? Da bi se izbjegla ta početna neugoda, nema ništa loše u tome da pripremite teme s kojima ćete započeti konverzaciju. Jedino što je bitno je da teme s kojima ćete započinjati komunikaciju puno formirane kao otvorena pitanja tj. ona na koja ljudi s kojima ste u komunikaciji mogu reći puno više nego da ili ne. Primjerice, kad se sretnete s nekim pitajte ga/ju: „Što si zanimljivog radio/la ovaj tjedan?“ ili „Što namjeravaš raditi za vikend?“ ili „Što se zanimljivo dogodilo ili promijenilo u tvom životu od kad smo se zadnji put vidjeli?“.

Na ovaj način tražite od drugih ljudi da vam na puno detaljni način pričaju o sebi i o svom životu, što vam također pruža i puno širi spektar pitanja kojih ćete se dosjetiti dok osoba bude odgovarala na prvo pitanje. Tako ćete vrlo jednostavno pokrenuti komunikaciju, koja može postat vrlo zanimljiva. Naučite „čitati“ druge. Kako? Obratite pozornost na to kako ljudi reagiraju na određene teme o kojima pričate. Primjerice, ako pričate o nekoj temi koja osobu zanima, osoba će najednom postati puno više zainteresirana za razgovor te će postavljati pitanja i biti će nestrpljiva oko toga da nešto kaže. Njen govor tijela će isto puno toga govoriti.

Primjerice nagnuti će glavu na jednu stranu, što pokazuje zainteresiranost za temu, nagnuti će se prema vama, gledati će vas ravno u oči, klimati će glavom i slično. Ako vidite da osoba dobro reagira ne neku temu, držite je se i razgovor će teći i razvijati se u željenom smjeru. Ako osoba nije zainteresirana za temu, ili će ju promijeniti ili će vas nastaviti slušati i tijelom vam govoriti da joj je dosadno – neće gledati u vas ili će gledati „kroz vas“, križati će tijelo (npr. ruke), neće postavljati pitanja, a ako ih i postavlja činiti će to reda radi te je odgovori neće previše zanimati što ćete osjetiti.

Da bi komunikacija s drugima tekla glatko, poželjno je da budete svoji. Naime, svatko od nas ima svoje mišljenje o svemu te je svatko od nas različit. Stoga nemojte se bojati izraziti svoje mišljenje. Primjerice, ako neka osoba tvrdi jednu stvar, a vi se oko toga ne slažete recite: „Ok, slažem se s tobom, ali ja mislim da… (recite ono što mislite) zato što…(zašto to mislite)“. Pritom nemojte reći ništa što bi moglo povrijediti drugu osobu.

Ako iskrsne neka neprilična situacija, napravite šalu iz toga. Ništa nije toliko ozbiljno u komunikaciji s drugima da se ne bi mogli smijati oko toga. Primjerice, zaboravite nečije ime nakon što ste se upoznali. Umjesto da upadnete u dramu, recite oprosti, te nadovežite neku šalu koja je primjerena situaciji u kojoj se nalazite i koja će ljude nasmijati. Imajte ne umu nekoliko stvari – dođite u točno dogovoreno vrijeme (nemojte kasniti), budite optimistični, smijte se puno i imajte smisla za humor te povremeno dajte iskreni kompliment. Ljudi to vole.

Izvor: inoptimum.com

Foto: Martina Aničić