Što mislite koji su najčešći razlozi gubitka prisebnosti u sukobu? Pa prije svega ljutnja, a zatim osjećaj da nas drugi ne čuju i ne poštuju. Činjenica je da je ponekad doista teško zadržati prisebnost kad nas netko verbalno napada ili bar mi to tako doživljavamo. Postoje dva načina na koja pritom reagiramo.
Prvi od njih je da se počnemo ponašati kao i osoba koja nas napada, a drugi je da se povučemo. No, bilo koji od ova dva pristupa izbacuje nas iz ravnoteže. Koji pristup vi koristite u takvim situacijama? Bez obzira koju od gore navedenih tehnika koristimo, svrha njihovog postojanja je samoobrana. Međutim, takvi načini samoobrane nisu produktivni. Oni čine upravo suprotno. Na napad uzvraćamo napadom i samo pojačavamo naboj u sukobu i pogoršavamo situaciju. Ako odaberemo tehniku vikanja, agresivnosti i nasilne neverbalne komunikacije, na taj način se pokušavamo obraniti od napada tako da iskazujemo svoju „moć“. Međusobno nadvladavanje u moći neće nas nigdje dovesti. Jedino svrha takvog ponašanja je pokušati biti u pravu.
Ako odaberemo tehniku povlačenja, na taj način pokazujemo drugoj strani da se podčinjavamo njenoj volji te da je u potpunosti u pravu, iako vjerojatno tako ne mislimo. Upravo zato što ne iskazujemo svoje mišljenje, druga strana se osjeća zanemareno jer joj ne uzvraćamo u komunikaciji. Bilo da izaberemo ofenzivan ili defenzivan pristup, s nijednim od njih nećemo doći u situaciju u kojoj možemo izraziti svoje mišljenje i stavove na prikladan način. U konfliktnim situacijama nitko ne voli osjećati da nije u pravu. Sa svojom obranom, na direktan ili indirektan način upućujemo upravo takav dojam – da druga strana nije u pravu. Kad postoji konflikt, druga strana općenito želi da ju se sasluša, a ne prosuđuje. Što mislite kako se postaviti u takvim situacijama? Činjenica je da ne želimo biti izloženi napadu druge osobe, ali je isto tako činjenica da želimo riješiti nastali konflikt. Evo kako.
Možete se pozabaviti svojim pristupom i ponašanjem koje koristite kas se nađete u sukobu. Da biste mogli napraviti promjenu na ovom segmentu, prvo je potrebno znati kako se ponašate u takvim situacijama. Dakle, nađite neku situaciju iz prošlosti u kojoj ste bili u nekom većem sukobu. Kad ste pronašli situaciju, prisjetite se svog ponašanja u njoj. Probajte prizvati u sjećanje i najmanje detalje vašeg ponašanja. Nakon što osvijestite svoje ponašanje, evo prijedloga kako bi ono uistinu trebalo izgledati. Budući da većina nas eksplodira kad se nađe u sukobu, puno bolja opcija od te je ostati miran/na. Kako? Nakon svake rečenice koju drugu strana žustro uputi prema vama, napravite pauzu prije nego što išta kažete. Na taj način stvarate distancu od moguće eksplozivne i nepromišljene reakcije.
Ostanite tako nekoliko trenutaka i duboko dišite te uspostavite kontakt očima s drugom osobom. Na ovaj način dobivate i vrijeme da razmislite o onome što ćete reći te dajete drugoj osobi do znanja da ste ju čuli. Idući put kad se nađete u sukobu isprobajte ovaj pristup i biti ćete iznenađeni rezultatima. Kad se nađete u idućem sukobu, izbjegavajte upotrebu rečenica koje u sebi sadrže emociju. Primjerice, umjesto da kažete „vidim da si ljut/a“, recite „jasno mi je da postoji problem o kojem treba raspraviti“ ili nešto slično. Želja vam je da smirite sukob, a ne da ga pojačate. Iz tog razloga izbjegavajte spominjanje emocija.
Isto tako, fokusirajte se mentalno na pozitivne strane osobe te s njima započnite svoj odgovor. Primjerice, recite drugoj osobi kako je iskrena ili bilo što drugo što u tom trenutku cijenite kod nje. Na taj način razmekšavate grubu konstrukciju razgovora. Nakon toga direktno tražite od nje da iskažete svoje mišljenje. Kako? Jednostavno: „Mogu li ja sad iznijeti svoj stav?“. Kad god mislite da druga strana ne govori istinu ili govori besmislene stvari, nećete postići ništa ako joj na to i ukazujete. Umjesto toga, postavljajte pitanja i istražite da li ste u pravu. Pritom je poželjno da ostanete svjesni svoje eksplozivne ili povučene strane i da s njom upravljate te da ste istovremeno svjesni njihove dobre strane i važnosti u vašem životu.
Najjači sukobi uvijek nastaju s osobama s kojima smo najbliži, jer s ostalima se nemamo oko čega tako snažno sukobiti. Ako upravljamo sukobom i držimo svoju eksplozivnu ili povučenu stranu pod kontrolom, biti ćemo puno strpljiviji i velikodušniji. Kad je osoba do kraja rekla što ima za reći, pitajte ju da li ima još što za nadodati. Nakon toga usredotočite se na traženje rješenja, postavljajući pitanja tipa: što može ovu situaciju učiniti boljom na obostranu korist? Tražite od druge osobe da predloži rješenje na situaciju koja joj stvara probleme. Ako osoba želi nastaviti raspravljati, što se zna dogoditi, dajte joj do znanja da ste ju čuli i budite uporni u postavljanju pitanja koja traže rješenje.
Prisustvovanje sukobu može biti vrlo naporno. No, ako ga ne hranite i postavite se prema njemu kao zrela osoba, puno ćete ga lakše i brže prebroditi.
Izvor: inoptimum.com
Foto: Marina Horvat