Svrha komunikacije s više poštovanja leži u komunikaciji bez laži. Svatko od nas s vremena na vrijeme koristi male i velike laži. No, da li se prilikom izgovaranja određene laži pitate kako će ona utjecati na osobu kojoj ju izgovarate? Stanje s kojim se osobe koje lažu najčešće susreću je stres. Pa, s obzirom na ovu činjenicu, zašto odabiremo lagati?

Iako postoje brojni načini putem kojih možemo izbjeći nepoštenu komunikaciju, postoji i velik broj razloga da to ne učinimo. Ispod korištenja laži u komunikaciji krije se uvijek neka želja koju s laži želimo ostvariti. Primjerice, to može biti želja za izbjegavanjem konflikta, tuđe ljutnje ili povrede, stjecanje osjećaja vlastite vrijednosti, potreba da nam se drugi dive, stjecanje moći, izbjegavanje suočavanja s istinom, potiskivanje problema i slično.

Sve ove želje zvuče u neku ruku dobro, ali u središtu njih je isključivo briga za vlastitu korist i dobrobit, a ne i za tuđu. U tome je najveći problem. Laganje je izbor koji činimo jer nam nedostaje adekvatnih vještina s kojima bi takvo ponašanje zamijenili. Ako imamo naviku laganja, prvo što je poželjno promijeniti je naš stav u komunikaciji i postav u glavi.

Laganje je vrlo često obrazac opstanka kojeg stvaramo kao djeca pa, kao odrasli ga i dalje nosimo sa sobom ma da nam više nije potreban. Laganje može biti produkt brze odluke koja je donesena bez detaljnog promišljanja. S obzirom da je laganje obrazac kojeg prakticiramo dugi niz godina, da bismo ga promijenili potrebno je uvesti disciplinu.

Izvor: www.inoptimum.com